Potrebna veća posvećenost institucija procesu izrade Strategije za reformu sektora pravde u BiH i pripadajućeg akcionog plana

Čelnici skoro svih parlamentarnih stranka iz BiH, kao što je poznato, u nedjelju, 12.juna 2022.godine usaglasili su izjavu kojom se obavezuju na provođenje niza reformi kako bi ubrzali put BiH ka članstvu u Evropskoj uniji. U zajedničkoj izjavi jedna od ključnih odredbi glasi:

“Odlučno će raditi na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije o zahtjevu zemlje za članstvo u EU, kako bi napredovao na putu ka EU i odgovorio na aspiracije ljudi.”

Dokument koji sadrži pomenutih 14 prioriteta predstavlja odgovor ili instrukcije Evropske komisije vlastima BiH na podneseni zahtjev za članstvo u EU. Provođenje ovih prioriteta značilo bi dodjelu kandidatskog statusa za članstvo u Uniji čime bi BiH napravila ključni korak ka integraciji u evropsku  zajednicu najrazvijenijih država. Vladavina prava možda je i ključni segment na kojem insistiraju predstavnici EU i koji je naveden među ovim prioritetima. Preciznije, Evropska komisija od vlasti BiH traži da unaprijede funkcionisanje pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i sudovima BiH u skladu sa evropskim standardima, jačaju prevenciju i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, prvenstveno putem usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača, osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije, usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke, osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava, demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, krivičnih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou. Takođe, EU inistira na provođenju reformi kako bi se osigurala pravna sigurnost u smislu podjele nadležnosti između nivoa vlasti, garantovala nezavisnost pravosuđa, uključujući i njegovu samostalnu instituciju (VSTV), reformisao Ustavni sud, uključujući i rješavanje pitanja međunarodnih sudija i osiguralo provođenje njegovih odluka, garantovala pravna sigurnost, uključujući i putem uspostave pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Svi ovi zahtjevi trebali bi biti sadržani u Strategiji za reformu sektora pravde u BiH za period 2021-2027. godina. Međutim, opšta i stručna javnost javnost je ostala uskraćena za pristup nacrtu dokumenata i uopšte samom procesu izrade ove strategije. U ljeto 2020.godine ministar pravde BiH Josip Grubeša najavio je da će ministarstvo tokom jeseni te godine objaviti prednacrt strategije na platformi e-konsultacije ali uvidom u ovu platformu vidljivo je da je ministarstvo objavilo odluku o formiranju radne grupe za izradu stretegije te više izvještaja o provođenju ranije usvojene stretegije ali ne i dokumente koji se odnose na novu strategiju.

Uprkos činjenici da je Udruženje „Vaša prava BiH“, koje je delegiralo svog predstavnika u Radnu grupu za izradu strategije, u martu i u aprilu 2022. godine na svojoj web stranici objavilo nacrt Strategije za reformu sektora pravde u BiH i pratećeg akcionog plana uz poziv svim zainteresovanim pojedincima i nevladinim organizacijama da pruže svoj doprinos u izradi ovih dokumenata, odgovor javnosti  je izostao.

U ranijoj Strategiji koja je usvojena za period 2014. – 2018. godine, a čije je važenje bilo produženo i na period 2019-2020. godina, većina gore probrojanih zahtjeva bili su navedeni kao proriteti. Primjerice, u toj strategiji je stajalo da će biti osnovan samostalni drugostepeni sud na državnom nivou. Predviđeno je bilo i usvajanje Zakona o sudovima BiH, Zakona o Ustavnom sudu BiH, te izmjene Zakona o Tužilaštvu BiH i VSTV-u. Sudeći po izvještajima međunarodnih institucija ovi prioriteti i skoro 8 godina nakon usvajanja strategije ostali su neralizovani.

Pored činjenice da Bosna i Hercegovina trenutno nema važeći strateški okvir koji treba da ponudi odgovore na postavljene zahtjeve za pridruživanje Evropskoj Uniji, posebno su vidljive i prepreke koje se ogledaju u nedostatku političke izvodljivosti reformskog procesa, odnosno spremnosti političkih autoriteta da u punom kapacitetu podrže izradu, i u konačnici, usvajanje Strategije za reformu sektora pravde u BiH i pripadajućeg akcionog plana.

Udruženje „Vaša prava BiH“ apeluju na cjelokupnu javnost da se uključi u proces izrade strategije i akcionog plana, te, takođe, poziva državne i političke autoritete da što prije usvoje strategiju, kako bi ista postala operativa i obavezujuća za sve nadležne institucije. Udruženje „Vaša prava BiH“ ovim putem, takođe, podsjeća da usvajanje Strategije i pripadajućeg akcionog plana predstavlja i preduslov za implementaciju nekih od 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske Komisije koji su sadržani u samoj strategiji i to unaprjeđenje institucionalnog okvira kojim bi se garantovala nezavisnost pravosuđa kroz izradu i usvajanje novog zakona o VSTV-u, pružanje garancije pravne sigurnosti kroz uspostava pravosudnog tijela kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje prava u cijeloj BiH, jačanje prevencije i borbe protiv korupcije kroz usvajanje propisa o sprječavanju sukoba interesa u pravosuđu i unaprjeđenje saradnje između tijela za provođenje zakona i tužilaštava kroz osnaživanje međuinstitucionalne saradnje, a u cilju adekvatnog procesuiranja krivičnih dijela korupcije i organizovanog kriminala.